Sumporvin 1 litar

3,00 KM

Opis

Sastav SUMPOvin-a je sumporasta kiselina (5-6%) koja je jedno od najstarijih sredstava koje se primjenjuje u proizvodnji i njezi vina. Primjenom SUMPOvin-a ne mijenjaju se organoleptička svojstva vina (okus, boja i miris).

Primjena:
•    Sumporenje mošta i vina
•    Mokro konzerviranje drvenih i barrique bačava
•    Konzerviranje voća i povrća
•    Sterilizacija staklenki, INOX i PVC posuda i cijevi u                     domaćinstvu i industriji

Prednosti pred ostalim sredstvima iste namjene:
•    Jednostavna primjena i precizno doziranje
•    Ne mijenja organoleptička svojstva vina (okus, boja, miris)
•    Ne mijenja miris bačve
•    Nije opasan za zdravlje ljudi i životinja

Sumporenje mošta i vina
SUMPOvin ubrzava taloženje različitih nečistoća (čestice zemlje, plijesni, ostaci sredstava za prskanje itd.) koje nepovoljno utječu na kvalitetu vina. Također onemogućava razvoj nekih mikroorganizama kao što su bakterije i divlji kvasci koji se nalaze na bobicama grožđa, a nakon procesa muljanja i tiještenja dospijevaju u mošt gdje se lako razmnožavaju. Soj divljeg kvasca često ne može provoditi vrenje na niskim temperaturama ili kada je prisutna veća koncentracija sumpornog dioksida, stoga nije rijetka pojava da se vrenje mošta u posudama zaustavi, nakon čega ga je teško ponovno pokrenuti.

Količina SUMPOvin-a koju treba dodati u mošt ovisi o stanju grožđa, sastavu mošta i njegovoj temperaturi. Sumporenjem mošta djelujemo antioksidativno, odnosno sprječavamo “posmeđivanje” mošta, a time i njegovo kvarenje, što u konačnici utječe na kvalitetu vina. Također, sumporenjem odgađamo vrenje mošta s ciljem temeljitog taloženja, nakon čega se u roku od 24 do 48 sati dodaje kvasac i, prema želji, šećer.

PRIMJENA:

Normalno sumporenje (zdravo grožđe) – 50 mg SO2 (1 dcl SUMPOvin-a na 100 l mošta)

Jače sumporenje (10 – 15% trulog grožđa) – 75 mg SO2 (1,5 dcl SUMPOvin-a na 100 l mošta)

Jako sumporenje (25% i više trulog grožđa) – 100 mg SO2 (2 dcl SUMPOvin-a na 100 l mošta)

Sumporenje bijelih vina
Po završetku vrenja potrebno je mošt ili mlado vino odvojiti od taloga, odnosno pretočiti. Pretok se obavlja na način da se prvo izmjeri količina preostalog slobodnog sumpornog dioksida u mladom vinu (oko 10-15 mg/l kod normalno sumporenog mošta ili 20-25 mg/l kod jače sumporenog mošta). U slučaju da se zbog nedostatka opreme za mjerenje sumpornog dioksida ne može točno utvrditi njegova količina u vinu, potrebno je napraviti tzv. “zračni test”, odnosno mlado vino uliti u čašu i ostaviti da 24 sata na zraku. Ako dođe do promjene boje tj. “posmeđivanja”, potrebno je vino pretočiti bez prisustva zraka (zatvoreni pretok). Ukoliko ne dođe do promjene boje moguće je obaviti otvoreni pretok.

Mlado vino potrebno je sumporiti nakon pretoka. Prilikom doticaja sa zrakom, posudama, cijevima za pretok itd., u vino dospjeva velika količina mikroorganizama koji se u njemu razmnožavaju te prouzrokuju različita oboljenja vina. Osobito su opasne bakterije octeno-kiselog vrenja, mliječno-kiselog vrenja te vrsta kvasca Candida mycodermae ili “vinski cvijet” (tzv. bersa). Najsigurna obrana od ovih i drugih oboljenja, uz učestale mjere opreza, postiže se pravilnim korištenjem sumporaste kiseline – SUMPOvin-a. U mladim vinima, uslijed vezanja kisika iz zraka sa sastavnim dijelovima vina (boja, tanin, dušične tvari), može doći do promjene boje (posmeđivanja), što ne rezultira samo izmjenom vanjskog izgleda, već utječe i na okus vina. U tom slučaju se gubi karakteristični sortni miris, vino postaje “tupo” i u njemu se javlja specifičan “okus zraka”. Što je grođe jače zaraženo Botrytisom (siva plijesan grožđa), može se očekivati jače posmeđivanje mošta i mladih vina. Ova se pojava može spriječiti jedino pravilnim sumporenjem.

Vrlo važna uloga sumporaste kiseline SUMPOvin-a sastoji se u vezanju i neutralizaciji različitih sastojaka vina od kojih neki vrlo nepovoljno utječu na okus vina. Od dodane sumporaste kiseline samo manji dio ostaje slobodan, a veći dio se veže na neke od sastojaka vina. Dio koji ostaje slobodan aktivan je i obavlja sve funkcije koje su potrebne za čuvanje vina od kvarenja. Koliki će dio ostati slobodan ovisi o količini dodane sumporaste kiseline te o kiselosti mošta i vina. Što su mošt i mlado vino kiseliji, to će veći dio sumporaste kiseline ostati nepovezan, tj. slobodan. Kiselijem se moštu i vinu mogu dodavati manje količine sumporaste kiseline SUMPOVIN-a kako bi se postigao isti učinak.

Podrumari moraju nastojati održati stalnu količinu sumpornog dioksida u vinu. Kolika će biti ta količina ovisi o pojedinim sortama vina, načinu manipulacije, stadiju dozrijevanja vina i sl. Ona vina koja sadrže neprovreli šećer trebat će veće količine slobodnog sumpornog dioksida od suhih, potpuno provrelih vina. Kiselija vina mogu sadržavati manje količine slobodnog sumpornog dioksida od slabije kiselih vina. Cilj svakog podrumara trebao bi biti upotrijebiti najmanju moguću količinu sumpornog dioksida, a da pritom proizvede zdravo vino visoke kakvoće. Tome mnogo pridonosi pažljiva prerada grožđa sa što manje zračenja u tijeku vinifikacije i njege vina. Pritom valja naglasiti da je uputno izbjegavati sumporenje mošta spaljivanjem sumpornih traka, jer na taj način nije moguće postići precizno doziranje sumpornog dioksida u vinu. Mošt i vino najispravnije je sumporiti primjenom sumporaste kiseline SUMPOvin-a.

Kod prvog pretoka potrebno je izmjeriti količinu slobodnog sumpornog dioksida u vinu ili napraviti “zračni test”. Ako se prethodnim mjerenjem ustanovi da u vinu nema dovoljno sumpornog dioksida, sumporenje treba provesti na sljedeći način:

PRIMJENA:

povećanje za 10 mg slobodnog SO2/l, dodati 20 ml (0,2 dcl) SUMPOvin-a na 100 l vina

= 15 mg SO2/l = 30 ml (0,3 dcl) = =

= 20 mg SO2/l = 40 ml (0,4 dcl) = =

= 25 mg SO2/l = 50 ml (0,5 dcl) = =

= 30 mg SO2/l = 60 ml (0,6 dcl) = =

= 40 mg SO2/l = 80 ml (0,8 dcl) = =

= 50 mg SO2/l = 100 ml (1,0 dcl) = =

Sumporenje crnih vina
Crna vina je potrebno 25 do 30% manje sumporiti nego bijela vina. Ovisno o navedenim preporučenim koncentracijama svaki proizvođač može sam odrediti dozu SUMPOvin-a za sumporenje crnog vina. Prilikom sumporenja crnih vina može doći do gubljenja boje vina uslijed djelomičnog vezivanja obojenih tvari na sumporni dioksid. Ta se pojava s vremenom gubi i vino ponovno vraća svju prvobitnu boj,u koja u takvom slučaju često bude i inatenzivnija nego da vino uopće nije bilo sumporeno.

Mokro konzerviranje drvenih bačvi
Kako bismo spriječili zagađivanje bačvi mikroorganizmima (bakterijama i plijesnima) koje mogu dovesti do njihove neupotrebivosti te prouzročiti kvarenje vina, potrebno je bačvu zaštiti sumporenjem. Primjenom SUMPOvin-a sprječavamo rasušivanje drvenih bačvi čime produžujemo njihovu trajnost. Ukoliko se prethodno u bačvi nataložio vinski kamenac, on će se nakon određenog vremena odvojiti od stijenki posude i istaložiti na dno. Temeljito oprane prazne bačve ostaju “zdrave” i najlakše se čuvaju na način da se do kraja napune vodom u koju je potrebno umiješati SUMPOvin u omjeru 1:100. Uz povremenu kontrolu i dopunu mješavine bačva je zaštićena od mogućeg kvarenja i rasušivanja. Neposredno prije sljedeće upotrebe mješavinu je potrebno ispustiti, bačvu ocijediti te bez ponovnog ispiranja u nju uliti mošt ili vino.

PRIMJENA:

Oprane bačve napuniti mješavinom 1 l SUMPOvin-a na 100 l vode (1:100). Na taj način bačva je zaštićena od rasušivanja i kvarenja do 18 mjeseci.

Sterilizacija staklenki, INOX i PVC posuda i cijevi u domaćinstvu i industriji
Prilikom pripremanja zimnice potrebno je temeljito isprati staklenke u kojima će ona biti skladištena, a zatim ih sterilizirati 2%-tnom otopinom sumporaste kiseline (mješavina 1 l SUMPOvin-a i 1,5 l vode). Ovako pripremljena otopina koristi se za sterilizaciju veće količine staklenki. Nakon ispiranja ovom otopinom staklenke je potrebno temeljito ocijediti.

PRIMJENA:

Za sterilizaciju koristiti mješavinu 1 l SUMPOvin-a + 1,5 l vode (2% otopina)

Konzerviranje voća i povrća
Kako bismo konzervirali voće i povrće prilikom pripreme zimnice, džemova i pekmeza potrebno je na 10 l pripremljene tekućine za konzerviranje dodati 10 ml SUMPOvin-a (do 0,1%). Tekućinu treba dobro promiješati i uliti u prethodno oprane i sterilizirane (gore opisano) staklenke s voćem i povrćem. Doziranje SUMPOvin-a ovisi o kakvoći voća i povrća te željenom trajanju čuvanja zimnice. U poluohlađeni pekmez, kompot, džem ili ajvar potrebno je izravno umiješati tekućinu za konzerviranje. Na taj način zimnica ostaje zaštićena od kvarenja te zadržava prirodnu boju, teksturu i okus.

PRIMJENA:

Na 10 l tekućine za konzerviranje dodati 10 ml (0,1 dcl) SUMPOvin-a (do 0,1 %) i uliti u staklenke s voćem i povrćem.